Poremećaji u ponašanju značajno narušavaju svakodnevno funkcioniranje djece te mogu uvelike utjecati na dječji razvoj. Zbog velike pojavnosti poremećaja u ponašanju kod djece i mladih važno je ispitati roditeljsku procjenu postojanja simptoma različitih internaliziranih i eksternaliziranih poremećaja kod djece. Osnovni je cilj ovoga rada bio istražiti roditeljsku procjenu postojanja simptoma ADHD-a, emocionalnih poremećaja i antisocijalnoga poremećaja kod djece nižih razreda osnovne škole te usporediti utvrđene postotke ovih poremećaja s podatcima iz svijeta. U istraživanju je sudjelovalo 109 roditelja učenika nižih razreda osnovne škole iz Osječko-baranjske županije, od kojih je 91,7 % bilo ženskoga, a 8,3% muškoga spola. Roditelji su ispunili mrežni upitnik koji se sastojao od ljestvice NICHQ Vanderbilt (Wol- raich i sur., 2003). Rezultati ovoga istraživanja pokazuju kako roditelji procjenjuju više simptoma ADHD-a, a manje simptoma antisocijalnoga poremećaja te više simptoma antisocijalnoga poremećaja, a manje simptoma emocionalnih poremećaja kod djece. Također, ovim je istraživanjem utvrđeno da ne postoji statistički značajna razlika u učestalosti ADHD-a, antisocijalnih i emocionalnih poremećaja koju procjen- juju roditelji u Hrvatskoj, u odnosu na reprezentativne studije o njihovoj prevalenciji u svijetu i SAD-u. Za dijagnosticiranje ovih poremećaja roditeljska uloga iznimno je važna jer su roditelji ti koji prvi primjećuju teškoće svojega djeteta. Roditelje je potrebno educirati kako bi bolje razumjeli poremećaje u ponašanju djece te kako bi na vrijeme mogli reagirati i potražiti stručnu pomoć.