Scientific / art field,
discipline and subdiscipline | INTERDISCIPLINARY AREAS OF KNOWLEDGE
Educational Sciences (Child and Educational Psychology, Sociology of Education, Political Science of Education, Economics of Education, Anthropology of Education, Neurosciences and Early Learning, Educational Disciplines) |
| Abstract (croatian) | Dvjestota obljetnica rođenja Ivana Filipovića (1823. – 1895.) obilježena je nizom znanstvenih i stručnih aktivnosti tijekom 2023. godine. Ivan je Filipović bio istaknuti učitelj, prosvjetitelj, jezikoslovac, pisac, rodoljub, reformator i organizator, te iznad svega, pojedinac koji je još u svojemu vremenu smatran ocem hrvatskoga učiteljstva. Ova je velika obljetnica bila prilika, ali i obaveza, da kao Fakultet koji obrazuje buduće učitelje i odgojitelje odgovorimo učiteljskome pozivu te iznova ... More vrednujemo i istražimo temeljna pitanja hrvatskoga učiteljstva, a među kojima nedvojbeno istaknuto mjesto pripada i njegovim velikanima, koji su prethodnih nekoliko stoljeća postavili temelje današnjega odgojnoga i obrazovnoga sustava. Posezanje za korijenima i temeljcima od posebne je važnosti za razumijevanje suvremenoga učiteljstva i srodnih odgojnih i obrazovnih poziva uslijed ponovnoga vrednovanja i pozicioniranja njihove uloge i statusa unutar današnjega društva. S tom svrhom proveden je interni projekt Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti „Ivan Filipović – organizator hrvatskog učiteljstva i reformator hrvatskog školstva“ (2022. – 2025.) unutar kojega je sveobuhvatno pristupljeno proučavanju lika i djela Ivana Filipovića, a kao središnja i najvažnija aktivnosti bila je organizacija znanstvenoga simpozija na sam dan obljetnice njegovoga rođenja. Zbornik radova koji je pred Vama rezultat je upriličenoga znanstvenoga simpozija Dvjestota obljetnica rođenja Ivana Filipovića (1823. – 2023.), održanoga u Osijeku 23. i 24. lipnja 2023. u suorganizaciji Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Centra za istraživački rad u Vinkovcima uz pokroviteljstvo Hrvatskoga sabora i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
Znanstveni simpozij Dvjestota obljetnica rođenja Ivana Filipovića (1823. – 2023.) okupio je brojne znanstvenike, stručnjake i praktičare koji su prepoznali važnost daljnjega propitivanja lika i djela Ivana Filipovića kao jednoga od najistaknutijih hrvatskih učitelja i osobe koja je iza sebe ostavila bogatu profesionalnu, pedagošku, kulturnu i jezičnu baštinu. Sudjelovalo je 34 izlagača s 26 predavanja unutar pet sesija koji su ponudili svoja istraživanja i promišljanja iz različitih gledišta: povijesti, pedagogije, prava, književnosti, jezikoslovlja i umjetnosti. U sklopu je simpozija bila prigodno otvorena i izložba učeničkih i studentskih likovnih radova pod nazivom „Škola“, kao i izložba knjižne građe o Ivanu Filipoviću uz dodatne popratne sadržaje i materijale, objedinjenje u jednu cjelinu pod nazivom „Iz života i rada Ivana Filipovića povodom 200. obljetnice rođenja“. Izložbu je otvorio dr. art. Marko Šošić, izv. prof. Nakon zatvaranja simpozija, 24. lipnja 2023., na sam dan obljetnice rođenja Ivana Filipovića, održana je i prva promocija znanstvene monografije „Ivan Filipović organizator hrvatskog učiteljstva i reformator hrvatskog školstva“ autora dr. sc. Emerika Munjize, izv. prof. i dr. sc. Snježane Dubovicki, izv. prof.
U Zbornik radova uvršten je 21 rukopis koji na sustavan i pregledan način pristupaju životu i djelu Ivana Filipovića iz suvremene perspektive, uvažavajući povijesni pristup i onodobni kontekst vremena, donoseći nove oglede i uvide povijesti hrvatskoga školstva, pedagogije, književnosti i jezikoslovlja 19. stoljeća. Anica Bilić obradila je zavičajnu temu početka djelovanja Ivana Filipovića i njegovoga obrazovanja u Vinkovcima te ulaska u slavonski ilirski krug koji su ostavili trag na njegovo daljnje djelovanje. Damir Matanović je predstavio uvjete u kojima je Ivan Filipović odrastao u Vojnoj krajini te je obradio pojavu javnoga školstva kao polazište djelovanja Ivana Filipovića. Emina Berbić Kolar prikazala je elemente slavonskoga dijalekta u djelima Ivana Filipovića. Suautorstvo Tunjice Petraševića i Ivice Šuška iznjedrio je rad koji prikazuje aktivnosti Ivana Filipovića u obrazovnim reformama u Republici Hrvatskoj u drugoj polovini 19. stoljeća. Nastavno na povijesni presjek, suautorstvo Vesne Bedeković i Lade Lozančić dalo je uvid u predstojeći novi zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u vidu mogućih izazova i perspektiva. Emerik Munjiza pisao je o reviziji školskoga zakona i (ili) osvrtu na predstojeću reviziju školskoga zakona, dok je rad triju autora Željka Flidra, Emerika Munjize i Ivana Munjize iznjedrio uvid u djetinjstvo i početno školovanje Ivana Filipovića u Velikoj Kopanici. Pavao Nujić iz povijesne perspektive piše o ranom razvoju društveno-političkih nazora Ivana Filipovića do 1848. godine, a Igor Radeka ističe u svome radu važnu ulogu Ivana Filipovića kao idejnoga začetnika, utemeljitelja i prvoga predsjednika Hrvatskog pedagoško-književnog zbora. Rad nastao u suradnji troje suautora Štefke Batinić, Nevia Šetića i Anite Zlomislić istaknuo je Filipovićevu važnost za nastanak i izgradnju Hrvatskoga učiteljskoga doma u Zagrebu. Dean Cikovac i Mirko Lukaš dotaknuli su se važne teme vezane uz poimanje odnosa religije i znanosti Ivana Filipovića u kontekstu odgojno-obrazovnih vrijednosti. Snježana Dubovicki se iz pedagoške i didaktičke perspektive osvrnula na Filipovićevu unutarnju didaktičko-metodičku reformu nastave u hrvatskome školstvu o čemu svjedoče i brojni izvori koje je napisao sam Filipović. Miljenko Hajdarović i Damir Matanović predstavljaju suvremenu percepciju učitelja o problemima obrazovanja koje je promatrao Ivan Filipović 1879. godine. O Ivanu Filipoviću kao vizionaru cjeloživotnoga obrazovanja učitelja pisali su Zvjezdana Penava Brekalo i Dinko Jukić dok je Marko Šošić iz umjetničke perspektive oživio lik i djelo Ivana Filipovića kroz suvremeni vizualni identitet, ali i ostale aktivnosti vidljive u radu Likovna kultura u doba Ivana Filipovića i danas. Tomislav Topolovčan dotaknuo se značajnih učiteljica iz povijesti hrvatskoga školstva u vrijeme Ivana Filipovića. Ivan Lenard i Mirko Lukaš približili su nam odgojne čimbenike u tekstovima Ivana Filipovića objavljenih u časopisu „Bosiljak“. Antonija Huljev je istaknula važnost Ivana Filipovića kroz povijest književnosti kao odgojni putokaz. Darija Kuharić je progovorila o vrijednosti iščitavnja poslovica i zagonetki iz časopisa „Bosiljak“ te naglasila njihovu važnost. Vedrana Živković Zebec i Valentina Majdenić pisale su o basnama u prijevodima Ivana Filipovića, a Janja Lučić i Ruža Capić progovorile su o Ivanu Filipoviću iz osobne, profesionalne, učiteljske perspektive usporedivši onodobne vrijednosti učiteljstva s današnjima.
Objelodanjivanjem tekstova u zborniku koji je pred vama dajemo vam mogućnost prosudbe o vrijednostima, značaju, ulozi, položaju i uvjerenjima čovjeka koji je svojim djelovanjem značajno doprinio postavljanju temelja modernoga shvaćanja učiteljske uloge u društvu. Radovi koji su pred vama imaju jednu temeljnu odrednicu, a to je osvještavanje važnosti stalnoga promišljanja i preispitivanja položaja učiteljstva i našega odnosa prema obrazovanju današnjice. Nadamo se da će predstavljeni uradci poslužiti kao inspiracija i podsjetnik na vrijednosti koje su temelj odgojnoga i obrazovnoga sustava prema idealima Ivana Filipovića: znanju, predanosti i humanosti. Less |
