Nacionalna istraživanja ukazuju na sve veći broj pretile djece. Uzrok ovom zabrinjavajućem pogoršanju epidemije među djecom i mladima prvenstveno je pojačani unos slatkiša, gaziranih sokova i grickalica te produženja gledanja TV-a, korištenje video igrica, računala i interneta. Debljina može kod djece uzrokovati dugoročne posljedice, poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, pojavu opstruktivne apneje, preuranjenog puberteta i dr. Osim toga, pretila se djeca suočavaju s diskriminacijom u mnogim važnim područjima života – zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi te odnosima s drugim ljudima. U slučajevima kad se prepozna obiteljska predispozicija za razvoj pretilosti, potrebno je poduzeti i preventivne aktivnosti u ranoj dječjoj dobi. Preventivne aktivnosti trebaju prvenstveno biti vezane uz uporabu metoda dijetetskog savjetovanja i povećane tjelesne aktivnosti. Ističe se i uloga obrazovnog sustava u poticanju djece da zadrže stečene prehrambene navike u obitelji, kao i stavove o zdravom životu kao životnom opredjeljenju. Na sekundarnoj razini prevencije pretilosti ističu se aktivnosti prosvjetnih djelatnika, posebice učitelja tjelesne i zdravstvene kulture, nutricionista, psihologa, koji trebaju motivirati svako pojedino dijete, ali i rizičnu populaciju da naučene činjenice usvoje kao način daljnjeg života.