Paginacija
-
-
Popularizacija znanstvenih aktivnosti kod djece rane i predškolske dobi
-
Marija Belić Znanost i tehnologija u današnje su vrijeme prisutnije i razvijenije no ikad, a ipak sve se manje mladih odlučuje odabrati studij i zanimanje upravo ovog smjera. Rezultati su učenika na testovima procjene znanja u područjima prirodoslovlja i matematike ispodprosječni, stoga se u službenim dokumentima o obrazovanju, kako europskim tako i hrvatskim, naglašava važnost stjecanja kompetencija za cjeloživotno učenje, a jedna je od njih i znanstvena pismenost. Popularizacija znanosti i...
-
-
Poremećaj iz autističnog spektra
-
Ivana Neznanović Pojam autizam prvi se puta spominje oko 1911. godine, a njime je švicarski psihijatar Eugen Bleuer opisao jedan od osnovnih simptoma shizofrenije. Taj su pojam prihvatili i Leo Kanner (1943) i Hans Asperger (1944) te su opisali autistični poremećaj kod djece. Poremećaj iz autističnoga spektra (PAS) danas se opisuje kao složeni neurorazvojni poremećaj koji zahvaća sve aspekte dječje osobnosti. Za njega su karakteristične teškoće u razvoju komunikacije i socijalnih vještina,...
-
-
Poremećaj iz spektra autizma u programima obrazovanja budućih učitelja
-
Maja Perić Sve se više djece s teškoćama u razvoju uključuje u redoviti sustav odgoja i obrazovanja. Takva djeca imaju posebne potrebe koje bi učitelj trebao poznavati i koje bi trebao znati pružati istome tijekom nastave. Da bi to bilo moguće, potrebno je učitelje dovoljno educirati u tom području, a današnji učitelji, na temelju istraživanja provedenih u Republici Hrvatskoj, osjećaju se nedovoljno kompetentnima za rad s takvom djecom. Učiteljski studijski programi osiguravaju takvu...
-
-
Poremećaji autističnog spektra u predškolskoj dobi
-
Nedeljka Mrđa Posljednjih nekoliko desetljeća bilježi se znatan porast prevalencije poremećaja iz autističnog spektra (PAS) u cijelom svijetu, što je rezultiralo i pojačanim interesom stručnjaka, znanstvenika i šire javnosti za ovaj poremećaj. Od pojavljivanja u dijagnostičkim priručnicima do danas, dijagnostičke kategorije i kriteriji za pojedine kategorije su u relativno kratkom razdoblju doživjele velik broj izmjena, kao što su promjene u nazivima i broju dijagnostičkih kategorija,...
-
-
Poremećaji ponašanja u djece: multisustavni ekološki pristup
-
Nerma Redžić U ovom radu opisani su poremećaji ponašanja kod djece te prikazan kratki povijesni pregled etiologije poremećaja ponašanja kroz četiri teorijska pristupa: biološki, psihološki, sociološki i multisustavni. Naglasak je na multisustavnom ekološkom pristupu u kojem je Urie Bronfenbrenner sustavno sjedinio utjecaje različitih slojeva okoline, ali i biološke faktore u razvoju poremećaja ponašanja. Multisustavni-ekološki pristup poremećaje ponašanja objašnjava kroz interakciju...
-
-
Posebnost govora mjesta Bošnjaci kod djece školske dobi
-
Nikolina Staničić U ovome diplomskom radu opisano je suvremeno stanje govora mjesta Bošnjaci. Govori se o osobitostima slavonskoga dijalekta u govoru starijih stanovnika mjesta Bošnjaci. Smatra se da su stare jezične osobine još uvijek prisutne samo u starijih govornika zbog utjecaja medija i obrazovanja govornika. Na temelju fonološke, morfološke i leksičke analize snimljenih materijala zabilježene su osobine slavonskog dijalekta očuvane u govoru mjesta Bošnjaci. Provedeno je istraživanje o...
-
-
Posebnosti metoda poticanja čitanja i pisanja u Montessori pedagogiji
-
Jasenka Zeko Montessori sustav razlikuje se od tradicionalnog odgojno-obrazovnog sustava i sadrži jedinstven pristup djetetu i njegovim potrebama. U središtu je dijete kojega se poštuje u njegovoj cjelovitosti. Pedagogija Marije Montessori obilježena je izrazom Pomozi mi da to učinim sam i omogućava nam da djetetu pružimo podršku za njegov vlastiti samoodgoj. Montessori pedagogija slijedi temeljna Montessori načela koja su univerzalna na svim kontinentima te potiče spoznajni, društveni,...
-
-
Posjet djece predškolske dobi izletištu Jankovac, Park prirode Papuk
-
Ana Krmpotić Dječji je vrtić, uz obiteljsko okruženje, prvi poticaj dječjeg integriranog razvoja. U njemu se, uz sve ostale odgoje provodi i ekološki odgoj, kojemu je cilj razumijevanje prirodnih procesa i njihove uzajamne ovisnosti, te izgradnja stavova i pozitivnog odnosa prema okolišu. Predškolska institucija i odgojitelji postavljaju i osiguravaju određeni kontinuitet u razvoju ekološke osjetljivosti, i to polazeći od razvojnih mogućnosti i stvarnih ...
-
-
Posjet etnografskom odjelu Muzeja Slavonije djece predškolske dobi
-
Josipa Baričević U današnje vrijeme djeca imaju slaba saznanja o tradiciji i običajima svoga kraja. Roditelji djecu slabo upisuju u male škole folklora, a ako ih upišu djeca odustaju kada malo porastu jer najčešće budu zadirkivana od strane vršnjaka. Često im je zbog toga uskraćeno prenošenje onoga što su predci ostavili. Što će jednoga dana djeca prenositi na iduće generacije i o čemu će im pričati? Danas su se radne, društvene i moralne vrijednosti drastično promijenile. Vremena se...
-
-
Postupci odgojitelja u poticanju pozitivne slike o sebi kod djeteta predškolske dobi
-
Dora Pencinger Odgojitelj ima veliku ulogu pored roditelja u razvoju pozitivne slike o sebi kod djeteta predškolske dobi. Pedagoškim postupcima i metodama u svakodnevnom radu pot iče kod djece razvoj pozitivne slike o sebi te surađuje s roditeljima koji također imaju poticateljsku ulogu u tom procesu. U radu se daje teorijski okvir razvoja pozitivne slike o sebi kod djeteta predškolske dobi, postupci odgojitelja kod poticanja pozitivne slike o sebi te ...
-
-
Posturalna odstupanja u predškolskoj dobi
-
Sanja Vuković Rast djeteta je pravilno programiran, reguliran je i usmjeren prema svom genetskom potencijalu. No, postoje faktori koji usporavaju tempo razvoja. Neki od tih faktora su bolesti, emocionalni stresovi, naprezanja i slično. Glavnu ulogu kod držanja tijela imaju glava, ramena, kralješnica, zdjelica, noge i stopala. Zbog čestog nemarnog držanja tijela dolazi do kifotičnog, lordotičnog i skoliotičnog držanja tijela, ali i do same kifoze, lordoze i skolioze. Kifotično loše držanje...
-
-
Poteškoće u početnom čitanju i pisanju kod djece mlađe školske dobi
-
Ivana Petrić Danas je sve većemu broju djece dijagnosticiran neki poremećaj učenja. Poremećaji se dijele na poremećaje čitanja, poremećaje matematičkih sposobnosti, poremećaje pismenoga izraţavanja. Svrha je diplomskog rada istraţiti koliko su učitelji upoznati s teškoćama početnoga čitanja i pisanja. Istraţivanje je provedeno metodom ankete na uzorku od 90 ispitanika. Ciljana skupina su učitelji razredne nastave. Analizom rezultata potvrđene su neke ...
Paginacija
